Paška janjetina

Hrvatska je zemlja poznata po svojoj gastronomskoj ponudi, a jedan od najpoznatijih specijaliteta je zasigurno paška janjetina. Zaštićena je nacionalnim i europskim zakonima, a 2016. godine je upisana u registar zaštićenih oznaka izvornosti. Tajna njezine izvrsnosti leži u tome što paški janjci nikada ne žive u zatvorenome prostoru, te se janjci hrane isključivo majčinim mlijekom. Ovce pasu slano (posolica koju s mora nanosi bura) divlje cvijeće i ljekovito bilje kao što su slavuja (kadulja) i ružmarin. Janjetina je sočna i meka, te puna bogatih okusa. Ovo je tradicionalni otočki specijalitet koji se sprema na mnogo načina kao što su gradele, ispod peke, na lešo, na ražnju, u krušnoj peći… Na svaki način je posebna i izvrsna.

Paški sir

Nijedan sir nije jednak u razna vremena od svoga nastanka do potrošnje. Sir ima svoje „životne dobi“ i u svakoj od njih neke osobitosti. Od dana kad se mlijeko posiri i mladi sir izvadi iz kalupa pa dok zrije i lagano se suši, u prostorijama stalne vlažnosti i bez propuha, vrijedne ga ruke svaki dan okreću na dasci, mažu ga maslom, brinu o njemu sve do pune zrelosti, kad se sir na jeziku topi i puni sva ljudska ćutila, donoseći na nepce i buru i sol i trave i kamen i snagu i tradiciju. Sve to nosi paški sir, koji se poslužuje sam ili s pršutom, maslinovim uljem, smokvama ili grožđem, najbolje uz topli domaći kruh i uz čašu dobrog vina.

Ponosni smo što je 2019. godine Paški sir dodan u registar zaštićenih oznaka izvornosti. U Kolanu možete posjetiti dvije od najpoznatijih sirana na otoku Pagu, to su: Sirana Gligora i Sirana Mih. Također, paški sir se može probati i kupiti u brojnim manjim siranama i OPG-ma na području Kolana i Mandri.

Skuta i maslo

Obzirom da je mlijeko paške ovce prebogato mliječnom masnoćom, nakon što napravimo sir, „surotvu“ (sirutku) koja nam je ostala zagrijavamo, uz lagano miješanje, do vrenja. Tijekom vrijenja iz „surotve“ se izdvaja drugi sir, kojega na Pagu zovemo SKUTA, mekan i topljivi koji se jede kao namaz ili nadjev kolačima i palačinkama. Surotva u kojoj je ostavljena skuta služila je kao piće, a surotvom bez skute hranile su se svinje koje su davale posebni, paški, pršut, još jedan prehrambeni specijalitet otoka Paga.

Maslo se pravilo u stapu tukući skutu kojoj se dodavala voda. Tuklo bi se dugo, a na kraju bi na površinu isplivao najfiniji maslac koji se maže na kruh. Kad ga se prokuha dobije se maslo za kolače, začin za palentu ili rižu i druga kolanjska jela. Ovaj proizvod nije poznat kao skuta ili sir međutim još uvijek se može pronaći u pojedinim kućanstvima.

Kao konačni dokaz bogatstva paškog ovčjeg mlijeka reći ćemo i ovo. Na kraju procesa, iz mlaćenice koja je ostala nakon što se odvojilo maslo, kuhanjem se izdvajala skuta, zvana „skutina“ koju se posebnim procesom prerađivalo u sapun za pranje odjeće.